Prehrana genijalnih umova: Ono smo što jedemo!
U sklopu predavanja s ciljem razvijanja kreativnosti i inovativnosti pojedinaca, 17. veljače ove godine predavanje pod nazivom Prehrana genijalnih umova održala je magistrica nutricionizma i bioprocesnog inženjerstva Irena Švanda.
Ova poznata hrvatska savjetnica za zdravu prehranu sudionike predavanja upoznala je s građom mozga i namirnicama koje njegov rad pospješuju.
Najveći dio našeg mozga sastavljen je tako od vode i masti, a njegovo osnovno gorivo su ugljikohidrati odnosno glukoza koju nalazimo u žitaricama, voću, povrću i mliječnim proizvodima. Ugljikohidrati se dijele na jednostavne koje najčešće nalazimo rafiniranim prehrambenim proizvodima te složene ugljikohidrate koje nalazimo u voću, povrću i cjelovitim žitaricama i bolji su izvor energije zbog sporije razgradnje.
Od masti magistrica Švenda je naglasila važnost omega 3 masnih kiselina koje nalazimo prvenstveno u ribi, a biljni izvori ovih kiselina su lan, lješnjak i klice soje. Od vitamina važnih za rad mozga predavačica je izdvojila vitamin E kojeg nalazimo u nerafiniranim uljima, zelenom lisnatom povrću, bademima i lješnjacima te zrnju i brašnu cjelovitih žitarica, vitamin B kojeg nalazimo u namirnicama životinjskog porijekla i to folnu kiselinu ili vitamin B9 koji pojačava budnost, pamćenje i pažnju ( nalazimo ga u mahunarkama, voću i zelenom lisnatom povrću) te vitamine B6 i B12. Važan vitamin je i vitamin C kojeg se u situacijama većeg fizičkog napora ili stresa preporuča uzimati u većim dozama i to oko 500 miligrama na dan.
Radu mozga neophodni su i minerali poput selena, cinka, željeza. Osobito važan mineral je magnezij, kojeg čak 90% populacije ne unosi dovoljno u organizam, a nalazi se u sjemenkama, orašastim plodovima, tamnom zelenom povrću i cjelovitim žitaricama.
Nutricionistkinja Švenda na predavanju je upozorila na važnost doručka, osobito kod djece i mladih, savjetuje i da je za budnost i koncentraciju bolje da ostanemo nešto gladniji nego da budemo potpuno siti. Predstavila je i ayurvedski pristup prehrane dobre za mozak. Tako ovaj pristup dijeli prehranu na satvičnu koja osigurava budnost, mir, koncentraciju i kreativnost, rajastičnu koja se veže uz akciju, nemir i raspršenost i temastičnu koju pak vežemo uz letargiju, lijenost i nekreativnost.
Na kraju predavanja izdvojila je i nekoliko namirnica i grupa namirnica koje su hrana za naš mozak. To su riba, avokado, tamno bobičasto voće, neoljuštene žitarice i orašasti plodovi.