Na inicijativu Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba u Pragu je u Ulici Nikole Tesle početkom rujna svečano otkriven spomenik Nikoli Tesli. Riječ je o dosad najvećem spomeniku Nikoli Tesli u svijetu, visokom dva i pol metra i dugom četiri metra.
Govor gradonačelnika grada Zagreba, Milana Bandića na svečanom otkrivanju spomenika Nikole Tesle u Pragu, rujan 2014.
Poštovana gradonačelnice Kousalíková, cijenjene dame i gospodo, dragi češki prijatelji,
Najsrdačnije vas pozdravljam i prenosim bratske pozdrave grada Zagreba. U ovoj svečanoj prigodi iskazujem gradu Pragu i Hrvatsko-češkom društvu duboku zahvalnost što su mi dodijelili čast da nazočim otkrivanju spomenika Nikoli Tesli, izumitelju i geniju svjetskog glasa, koji se cijeloga skromnoga života ponosio svojim srpskim podrijetlom i hrvatskom domovinom.
Osobito sam počašćen što vas mogu pozdraviti kao gradonačelnik Zagreba i kao član zagrebačke i hrvatske udruge Nikola Tesla – genij za budućnost. Zagreb i Hrvatska imaju i dodatan razlog da vazda slave ličkoga genija. Ni u jednom momentu svog stvaralačkog i plodnog života, pa čak ni onda kada su njegovi izumi obasjali i zagrijali čovječanstvo, i kada je ime Nikola Tesla postalo planetarna činjenica, on nikad nije zatajio svoj rodni Smiljan.
S razlogom i ponosom ga je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti davne 1896. izabrala za svog počasnog člana, a 1926. izabran je i za počasnog doktora zagrebačkog sveučilišta. Na staroj gradskoj vijećnici u Zagrebu stoji jedinstvena ploča koja podsjeća da je Tesla na tom mjestu davne 1892. održao predavanje o izmjeničnoj struji i rekao: „Smatram svojom dužnošću da kao rođeni sin svoje zemlje pomognem gradu Zagrebu u svakom pogledu savjetom i činom.“ Nažalost je povijesna činjenica da tadašnji zastupnici gradske skupštine nisu imali razumijevanja za to. Upravo zbog toga kao gradonačelnik grada Zagreba smatrao sam svojom moralnom dužnošću i političkom obavezom na svaki način pomoći ovu akciju da se u Pragu postavi spomenik Nikoli Tesli.
Zato sam danas ovdje dijeleći s vama zajedničku radost češko-hrvatskog prijateljstva i suradnje. Uostalom, veze Zagreba i Praga duge su i bogate. Sama povijest grada Zagreba počinje jednim Čehom, prvim zagrebačkim biskupom Duhom, prije 920 godina. Toliko traju i hrvatsko-češke veze. Nije slučajno, jer ništa nije slučajno, da u najstrožem centru Zagreba postoji Praška ulica, a nedaleko nje i Masarykova. Te dvije češke ulice u srcu Zagreba spaja ulica koja nosi ime Nikole Tesle.
Zanimljivo je također da je između sva svjetska rata prva dama Praga, supruga legendarnog gradonačelnika Karela Baxe, bila Hrvatica Amelija Jurković, iz Opatije, a u isto vrijeme prva dama Zagreba bila je Pražanka Berta Picková, supruga slavnog zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslava Heinzela. Konačno, neformalna prva dama Hrvatske tada je također bila jedna Pražanka, Marija Dvořákova, supruga tadašnjeg hrvatskog političkog i narodnog vođe i tribuna Stjepana Radića.
Nikola Tesla je u Hrvatskoj i cijelom svijetu pojam za genijalnog čovjeka i služi kao trajan uzor i primjer. Zato od srca zahvaljujem Hrvatsko-češkom društvu na ovoj inicijativi, kao i na drugim mnogobrojnim akcijama kojima promiče hrvatsko-češke veze, veze dvaju bliskih i prijateljskih naroda. Stoga sam posebno ponosan na činjenicu što ću u listopadu biti pokrovitelj proslave 140. obljetnice Češke besede u Zagrebu, najstarije manjinske udruge u glavnom gradu.
I na kraju pozivam sve drage prijatelje Čehe da ljeti na putu prema Jadranskom moru svrate i u Zagreb, u Teslin rodni Smiljan te na Plitvička jezera na čijim je slapovima Tesla i dobio ideju da vodu iskoristi za proizvodnju struje. Neka je vječna slava tom velikom ili najvećem geniju, a vama hvala na strpljenju.
Živjeli!